Maksimilijan Bodulić (24.05.1866. – 27.07.1935.)

/Maksimilijan Bodulić (24.05.1866. – 27.07.1935.)
Maksimilijan Bodulić (24.05.1866. – 27.07.1935.)2017-12-04T09:33:43+00:00

Maksimilijan Bodulić (24.05.1866. – 27.07.1935.)

BODULIĆ, Maksimilijan (Mašo), pisac (Korčula, 24. V 1866 — Dubrovnik, 23. VII 1935). Gimnaziju završio u Splitu, teologiju studirao u Zadru. Bio župnik u Pupnatu (1888.–1894.) i Lumbardi (1894.–1898.), potom korčulanski kanonik. God. 1919. imenovan je korčulanskim mitronosnim opatom, arhiprezbiterom i dekanom. Više je puta bio općinski i banski vijećnik Primorske banovine, uvijek dosljedan Pavlinovićevim i Klaićevim načelima narodnog jedinstva. Za dijecezanske sinode 1900. u Dubrovniku bio je bilježnik i sudjelovao u gotovo svim rasprama. Dok je bio korčulanski opat, njegovim zauzimanjem obnovljena je katedrala. Surađivao je u Balkanu (1898.), Narodnom listu (1899., 1913.), Listu Dubrovačke biskupije (1910., 1915.), a prilozima o Korčuli u Smotri dalmatinskoj (1911.), Danici koledaru (1915.), Narodnoj svijesti (1922., 1933.) i Novom dobu (Split, 1933.). Bodulićeva kratka povijest Korčule (Kurzer Auszug aus der Geschichte der Stadt Korčula) objavljena je u Kromeřižu 1911. i 1929.

DJELA:
  • Ručna knjiga za župnike, 1–3. Dubrovnik 1906–1910.
  • Korčula, kratak izvadak iz povijesti grada Korčule na istoimenom otoku. Dubrovnik 1922.
LIT.:
  • (Nekrolozi): Dubrava, 3(1935) 34, str. 2
  • List Dubrovačke biskupije, 35(7935) 6/8, str. 49–52
  • Narodna svijest, 17(1935) 29, str. 1–2.
  • M. Gjivoje: Otok Korčula. Zagreb 1968, 85, 182, 331
  •  I. Matijaca. Opat Bodulić. Lanterna sv. Marka, 12(1976) 5/6, str. 40–48.
Marinko Gjivoje (1989)
članak preuzet iz Hrvatskog biografskog leksikona, izdanje 1983. – 2013.

Skip to content